Početak jeseni obilježio je vrući SDG Summit Ujedinjenih naroda u New Yorku koji je poslužio kao pit stop za osvrt na prvu polovicu provedbe 17 Ciljeva održivog razvoja i najavu ambicioznijeg djelovanja, a #ESG izvještavanje o prirodi, bioraznolikosti i ekosustavima bogatije je za novoobjavljene TNFD-ove preporuke.
U New Yorku održan SDG Summit 2023.
Sastanak na vrhu poglavara država o Ciljevima održivog razvoja održan 18. i 19. rujna bio je središnji događaj prvog tjedna zasjedanja Opće skupštine UN-a. Označio je početak nove faze ubrzanog napretka prema ostvarenju ciljeva Programa za održivi razvoj 2030., a jednoglasno je usvojena politička deklaracija sa smjernicama za transformativne i ubrzane akcije koje su potrebne do 2030. godine.
Deklaracija naglašava da je postizanje 17 Ciljeva održivog razvoja ugroženo i obvezuje se na hrabre, ambiciozne, ubrzane, pravedne i transformacijske akcije te ističe područja u kojima je potrebna akcija. Države članice su prepoznale financiranje i reformu financijskih institucija kao ključne aspekte za postizanje uspjeha u budućnosti. Deklaracija se također obvezuje u potpunosti podržati razvojni sustav UN-a i najavljuje donošenje novih odluka na ambicioznom Sastanku na vrhu o budućnosti koji će se održati 2024. godine.
Značajno je da su mnogi govornici izrazili podršku planu poticaja Ciljeva održivog razvoja (SDG Stimulus) glavnog tajnika Antónija Guterresa predstavljenog u veljači. Nekolicina šefova država pozvala je i na povećanje financiranja za borbu protiv klimatskih promjena, mjera za smanjivanje duga i dugoročnog kreditiranja usmjerenog na ostvarenje dogovorenih misija. Kako bi se to ostvarilo potrebno je usmjeriti značajan privatni kapital i smanjiti rizik privatnih ulaganja, stoga su brojni govornici pozvali na reformu arhitekture postojećeg međunarodnog financijskog sustava.
Govoreći na zatvaranju, glavni tajnik UN-a nazvao je rezultat Summita planom spašavanja planeta. Iznio je "to-do" listu koja pokriva sedam stavki, među njima pretvaranje deklarativne podrške planu SDG Stimulus u stvarna ulaganja u zemlje u razvoju, od čega preko $500 milijardi godišnje za održivi razvoj, uključujući kroz multilateralne razvojne banke i druge potrebne mehanizme. Također je pozvao na osiguravanje da godišnji sastanci MMF-a i Svjetske banke u listopadu dovedu do hitnog dodatnog preusmjeravanja $100 milijardi u posebna prava vučenja (SDR). U skladu s usvojenom političkom deklaracijom, naglasio je potrebu za reformom globalne financijske arhitekture i postizanje pravovremenog dogovora o konkretnim prijedlozima uoči Sastanka na vrhu o budućnosti 2024. i sljedeće Konferencije Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja 2025. godine.
Objavljene preporuke TNFD-a za korporativno izvještavanje o prirodi
Nakon dvije godine izrade, Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s prirodom (TNFD) objavila je završne preporuke za izvještavanje o financijskim informacijama vezanim uz prirodu i okoliš. Preporuke TNFD-a kompanijama i financijskim institucijama svih veličina pružaju okvir za upravljanje rizicima i identificiranje, procjenu, upravljanje i objavu informacija o pitanjima prirode i okoliša s ciljem unapređivanja donošenja odluka unutar kompanija, informiranja dioničara, ulagača i kreditora te doprinosa postizanju globalnih ciljeva bioraznolikosti i očuvanja ekosustava.
TNFD-ov okvir usklađen je s preporukama Radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD) i Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) kako bi se kompanijama olakšala primjena, a sastoji od ukupno 14 objava koje pokrivaju ovisnosti o prirodi, utjecaje, rizike i prilike vezane uz prirodu. Kao i kod objava informacija prema preporukama TCFD-a i zahtjevima ISSB-a, izvjestitelji trebaju objasniti upravljački pristup, strategiju, upravljanje rizicima i utjecajima te ciljevima i pokazateljima uspješnosti.
Pokretanje novog okvira predstavlja značajan iskorak u korporativnom izvještavanju o prirodi, a očekuje se će se TNFD-ove preporuke koristiti za izradu novih izvještajnih standarda o korporativnoj održivosti. Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB) Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS) koji je nedavno objavio standarde za izvještavanje o utjecajima održivosti i klimatskih promjena na poslovanje kompanija već je najavio da će TNFD-ove preporuke koristiti kao podlogu za unapređivanje svojih izvještajnih standarda, a međunarodna neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project (CDP) je objavila usklađivanje svoje globalne platforme za izvještavanje s preporukama.
Dodatne zanimljivosti:
Izvješće Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) pokazalo je da se broj investicijskih fondova u Europi koji koriste izraze povezane sa ESG-jem učetverostručio u posljednjih deset godina. Globalno se imovina „održivih“ fondova utrostručila u posljednje tri godine i sada iznosi više od 2,1 bilijuna dolara – u Europskoj uniji 974 milijarde od ukupno 6,8 bilijuna eura imovine pod upravljanjem. Ovo izvješće pokušaj je ESMA-e da doprinese razumijevanju održivih ulaganja i borbi protiv greenwashinga u financijskoj industriji. Podsjetnik, ESMA je 2022. objavila putokaz za održivo financiranje od 2022. do 2024. godine.
EcoVadis je pokrenuo novo rješenje za praćenje emisija stakleničkih plinova kupljenih proizvoda i usluga duž lanca vrijednosti. Ovo rješenje kompanijama omogućuje prikupljanje podataka o ugljičnom otisku proizvoda od dobavljača, prepoznavanje prilika za smanjenje emisija i usporedbu podataka na temelju globalnih standarda.
U nedjelju, 1. listopada, na razini Europske unije stupila je na snagu Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Rodna ravnopravnost jedan je od strateških prioriteta Komisije Ursule von der Leyen, a Vijeće Europske unije i Europski parlament 1. su lipnja donijeli odluku o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji. Europska unija time postaje 38. stranka konvencije koju je potpisalo svih 27, a ratificirala 21 država članica EU-a, uključujući Hrvatsku. Pristupanjem Istanbulskoj konvenciji EU preuzima obvezu kreiranja politika za prevenciju rodnog nasilja, zaštitu žrtava i procesuiranje počinitelja.
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) objavila je prvi Ekonomski pregled Republike Hrvatske kojim se analizira ekonomska kretanja, ključne gospodarske i strukturne izazove i daju preporuke za rješavanje tih izazova. Uvjet za pristupanje OECD-u je objava najmanje dva Ekonomska pregleda, a drugi pregled hrvatskog gospodarstva najavljen je za 2025. godinu.
