Godinom 2024. započela je nova faza izvještavanja i upravljanja pitanjima održivosti. Europska unija ambiciozno je preuzela ulogu lidera i postavila globalne standarde u brizi za ljudska prava i okoliš. Kako je postavljen regulatorni okvir i što očekuje naše kompanije, pročitajte u najnovijem izdanju našeg #ESG pit stopa.
Obveze izvještavanja o održivosti: Na snazi novi zakoni o računovodstvu, reviziji i tržištu kapitala
Hrvatski sabor je na sjednici 12. srpnja donio tri zakona kojima se u nacionalno zakonodavstvo RH prenose odredbe Direktive u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (CSRD): Zakon o računovodstvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala.
Zakonom o računovodstvu propisana je obveza objave izvještaja o održivosti kao sastavnog dijela izvještaja poslovodstva koji se objavljuje u sklopu godišnjeg izvještaja, a uz primjenu obveznih Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) uvodi se i obveza provjere (revizije) izvještaja o održivosti.
Izvor: Obrada prema Prijedlogu Zakona o računovodstvu
Obveznici izvještavanja o održivosti su veliki poduzetnici (uključujući financijski sektor), matična društva velike grupe, mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a te poduzetnici iz trećih zemalja koji zadovoljavaju propisane kriterije.
Izvor: Obrada prema Prijedlogu Zakona o računovodstvu
Zakonom su definirani rokovi za postupno uvođenje obveze prve objave izvještaja o održivosti:
od 2025. (za poslovnu godinu 2024.) veliki poduzetnici (uključujući financijske institucije koje spadaju u ovu kategoriju) i matična društva velikih grupa prema kriterijima koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine
od 2026. (za poslovnu godinu 2025.) ostali veliki poduzetnici i matična društva velikih grupa prema kriterijima
od 2027. (za poslovnu godinu 2026.) mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU-a, male i jednostavne kreditne institucije te vlastita društva za osiguranje i reosiguranje ako zadovoljavaju kriterije
od 2029. (za poslovnu godinu 2028.) poduzetnici iz trećih zemlja prema utvrđenim kriterijima
Mali i srednji poduzetnici čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište EU-a moći će do 1. siječnja 2028. u svoj izvještaj poslovodstva izbjeći uključiti informacije o održivosti, uz obvezu navođenja razloga za to.
Zakonom o reviziji uvodi se provjera izvještaja o održivosti koju će u RH obavljati revizorska društva. U prvoj fazi izražavat će ograničeno uvjerenje, a u drugoj fazi planira se prelazak na razumno uvjerenje. Standarde za angažman s izražavanjem ograničenog uvjerenja donijet će Europska komisija u obliku delegiranog akta najkasnije do 1. listopada 2026. godine. Do stupanja na snagu standarda provjere izvještaja o održivosti, koje će donijeti Europska komisija, u Republici Hrvatskoj primjenjivat će se Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen). U budućnosti se očekuje prelazak na izražavanje razumnog uvjerenja, ali tek nakon procjene Europske komisije kojom će se utvrditi je li izražavanje takvog uvjerenja izvedivo za revizorska društva i obveznike. Rok za donošenje europskog standarda za izražavanje razumnog uvjerenja je 1. listopada 2028. godine.
Podrška kompanijama u primjeni Europskih standarda izvještavanja o održivosti
Kako bi kompanijama olakšala primjenu Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), Europska komisija je zadužila Europsku savjetodavnu skupinu za financijsko izvještavanje (EFRAG) za pružanje podrške i izradu smjernica za primjenu ESRS standarda.
EFRAG je na svojoj web stranici objavio konačne verzije smjernica o dvostrukoj materijalnosti (EFRAG IG 1), lancu vrijednosti (EFRAG IG 2) i podatke (EFRAG IG 3) koje će kompanijama olakšati učinkovitu primjenu i izvještavanje u skladu sa zahtjevima ESRS-a. Smjernice se fokusiraju na provođenje procesa procjene dvostruke materijalnosti i određivanja značajnih utjecaja, rizika i prilika (IRO), određivanje i procjenu materijalnosti u lancu vrijednosti te zahtjeve za objavljivanje (DR) i primjenu (AR).
U sklopu mandata Komisije za pružanje podrške u primjeni ESRS-a, EFRAG je krajem prošle godine pokrenuo svoju platformu ESRS Q&A za prikupljanje pitanja i objavu odgovora na tehnička pitanja o pravilnoj primjeni standarda. EFRAG kontinuirano objavljuje odgovore na prikupljena pitanja, a najnovija kompilacija sadrži ukupno 93 objašnjenja za pitanja prikupljena od siječnja do srpnja ove godine.
Kao dodatnu podršku kompanijama EFRAG je objavio i studiju o preliminarnim praksama vezanim uz primjenu ESRS standarda. U studiju je uključeno 28 odabranih velikih kompanija sa sjedištem u Europskoj uniji, a njihove prakse su analizirane u kontekstu četiri fokus područja: procjena materijalnosti (EFRAG IG 1), lanac vrijednosti (EFRAG IG 2), analiza podatkovnog jaza (EFRAG IG 3) i organizacijski pristup izvještavanju o održivosti. Preliminarnom studijom su namjerno obuhvaćena samo velika poduzeća s visokom razinom zrelosti izvještavanja i dostupnih resursa za primjenu ESRS standarda, a EFRAG će u budućnosti objavljivati godišnju studiju o „stanju stvari“ koja će uključivati brojnije i raznolikije kompanije koje izvještavaju koristeći ESRS.
Hrvatska ima dvije godine za prilagodbu regulatornog okvira i prenošenje Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD)
Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) za poticanje održivog i odgovornog korporativnog ponašanja u poslovanju kompanija i njihovim globalnim lancima aktivnosti stupila je na snagu 25. srpnja. CSDDD od kompanija zahtijeva provođenje dubinske provjere poslovnih aktivnosti na ljudska prava i okoliš, uključujući prepoznavanje i rješavanje potencijalnih i stvarnih negativnih utjecaja u vlastitom poslovanju, povezanim društvima i poslovanju poslovnih partnera. Direktiva propisuje i usvajanje te provođenje tranzicijskog plana za ublažavanje klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom i ciljevima EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Predviđeno je i izricanje sankcija, uključujući novčane kazne koje mogu iznositi preko pet posto neto prometa kompanije na svjetskoj razini.
Direktivom je obuhvaćeno oko 6 000 kompanija iz Europske unije s neto prometom na svjetskoj razini većim od 450 milijuna eura i više od 1 000 zaposlenika te oko 900 kompanija iz trećih zemalja koje ostvaruju više od 450 milijuna eura prometa na jedinstvenom tržištu EU-a. Države članice moraju unutar dvije godine prenijeti direktivu u nacionalno zakonodavstvo, a predviđeno je postupno uvođenje primjene novih pravila unutar tri do pet godina od njenog stupanja na snagu:
od 26. srpnja 2027. za najveće EU kompanije s više od 1,5 milijardi eura godišnjeg neto prometa na svjetskoj razini i 5 000 zaposlenika te kompanije iz trećih zemalja koje ostvaruju više od 1,5 milijardi eura prometa na jedinstvenom tržištu EU-a
od 26. srpnja 2028. za EU kompanije s više od 900 milijuna eura godišnjeg neto prometa na svjetskoj razini i 3 000 zaposlenika te kompanije iz trećih zemalja koje ostvaruju više od 900 milijuna eura prometa na jedinstvenom tržištu EU-a
od 26. srpnja 2029. za EU kompanije s više od 450 milijuna eura godišnjeg neto prometa na svjetskoj razini i 1 000 zaposlenika te kompanije iz trećih zemalja koje ostvaruju više od 450 milijuna eura prometa na jedinstvenom tržištu EU-a
Pravila se ne odnose na mikro, mala i srednja poduzeća (MSP) te velike kompanije ispod propisanih pragova prometa i broja zaposlenika, ali direktiva uključuje podržavajuće i zaštitne mjere za MSP-ove koji bi mogli biti pod neizravnim utjecajem obveznika CSDDD-a kao poslovni partneri u lancu vrijednosti. Od obveznika se očekuje da snose troškove uspostavljanja i provođenja postupaka dubinske provjere i tranzicijskih troškova koji uključuju ulaganja i operativne troškove za poštivanje obveza u vlastitim operacijama i lancu aktivnosti.
Europska komisija je objavila tumačenje ključnih odredbi CSDDD, a najavljen je i set smjernica koji će kompanijama pomoći u provođenju postupaka dubinske provjere. Republika Hrvatska do 26. srpnja 2026. godine treba prilagoditi nacionalni regulatorni okvir što uključuje utvrđivanje nadzornog tijela nadležnog za praćenje provedbe, građanskopravne odgovornosti kompanija i sankcija za kršenje pravila.
Značajno raste broj kompanija koje objavljuju klimatske tranzicijske planove
Prema podacima međunarodne neprofitne organizacije CDP, 25 posto odnosno skoro 6 000 od ukupno 23 000 kompanija koje su izvijestile o klimatskim promjenama koristeći CDP-ov upitnik izjavilo je da ima klimatski tranzicijski plan usklađen s ciljevima Pariškog sporazuma odnosno zadržavanja globalnog zatopljena na 1,5°C, što je povećanje od 44 posto u odnosu na godinu ranije. Dodatnih 36 posto uključenih kompanija planira usvojiti klimatski tranzicijski plan u sljedeće dvije godine, što ukupno čini više od 60 posto kompanija.
Ove brojke potvrđuje i najnoviji izvještaj o praćenju Inicijative za znanstveno utemeljene ciljeve (SBTi) prema kojemu se u 2023. godini udvostručio broj kompanija s potvrđenim znanstveno utemeljenim klimatskim ciljevima u skladu s Pariškim sporazumom. Na kraju 2023. SBTi je potvrdio klimatske ciljeve koji uključuju opseg emisija 1-3 za 4 205 kompanija u svijetu.
Objava informacija o klimatskom tranzicijskom planu obveza je izvještavanja o održivosti prema Zakonu o računovodstvu RH i Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), a njegovo usvajanje i provedbu propisuje Direktiva o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD).
Comentarios