top of page
  • Riki Pahlić

ESG pit stop #12

Updated: Jan 16

Protekla godina zaključena je dogovorima na globalnoj razini i unutar EU-a o „vrućim“ temama održivosti koje su dodatno zakuhale najtopliju godinu u povijesti. Što to znači za kompanije u 2024. godini i koji su globalni rizici prepoznati kao najznačajniji u najnovijem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma pročitajte u najnovijem izdanju našeg #ESG pit stopa.


esg izvještaji hauska & partner održivost


Kontroverzni COP 28 ipak zaključen prvim dogovorom o prelasku s fosilnih goriva u energetskim sustavima

28. po redu klimatska konferencija (COP) održana u Dubaiju pod predsjedanjem sultana Ahmeda Al Jabera i Ujedinjenih Arapskih Emirata zaključena je usvajanjem sporazuma kojim se poziva na prijelaz s fosilnih goriva u energetskim sustavima na pravedan i uređen način kako bi se ubrzalo djelovanje u ovom desetljeću i osiguralo nultu stopu emisija stakleničkih plinova do 2050. godine u skladu s najnovijim znanstvenim spoznajama. Iako konačni dogovor ne uključuje jasan poziv na dokidanje korištenja fosilnih goriva kakav su priželjkivali znanstvena zajednica i klimatski osviještena javnost, prvo povijesno spominjanje potrebe za prijelaz s fosilnih goriva značajan je kompromis koji bi trebao osigurati globalnu suradnju u borbi protiv klimatskih promjena s fokusom na ljude, ekosustave i upotrebu naprednih tehnologija.


U sjeni kontroverzi koje su obilježile ovogodišnje predsjedanje Ujedinjenih Arapskih Emirata, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), najznačajnijom platformom za dogovore o borbi protiv klimatskih promjena protekli su usvajanje prvog Globalnog pregleda stanja (Global Stocktake) o napretku u ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma i uvrštavanje nalaza istraživanja Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) u konačni sporazum kojim se traži utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora energije na globalnoj razini do 2030. godine kao i dvostruko veću godišnju stopu povećanja energetske učinkovitosti.


Bez obzira na razinu (ne)zadovoljstva dogovorenim, COP 28 je rezultirao konsenzusom da je ubrzano djelovanje u ostatku ovog desetljeća nužno kako bi se stvorili uvjeti za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma. Od država se početkom 2025. godine očekuje predaja novih, ambicioznijih nacionalno utvrđenih doprinosa (NDCs) Pariškom sporazumu usklađenih s Globalnim pregledom stanja, a od kompanija se očekuje da borbi protiv klimatskih promjena doprinesu usvajanjem i provedbom kredibilnih strategija za smanjenje emisija stakleničkih plinova sa znanstveno utemeljenim ciljevima.


Vijeće EU-a i Europski parlament postigli dogovor o Direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD)

Trijalozi između Europske komisije, Vijeća EU-a i Europskog parlamenta zaključeni su privremenim dogovorom o konačnom tekstu Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD), čiji je cilj unaprijediti zaštitu okoliša i ljudskih prava u Europskoj uniji i globalno. Direktivom o dužnoj pažnji definiraju se obveze kompanija koje imaju više od 500 zaposlenih i prihode iznad 150 milijuna eura odnosno kompanije s više od 250 zaposlenih i prihodima od 40 milijuna eura, od kojih je najmanje 20 milijuna eura u visokorizičnim sektorima povezanim s proizvodnjom tekstila, odjeće i obuće, poljoprivredom, mineralima i građevinom u upravljanju stvarnim i potencijalnim negativnim utjecajima na ljudska prava i okoliš duž lanca vrijednosti.


Usvajanjem ove direktive velike kompanije bi od 2027. godine imale obvezu prepoznavanja, sprečavanja, ublažavanja i dokidanja kršenja ljudskih prava i štete za okoliš u vlastitim operacijama i neizravnim štetnim utjecajima koji se pojavljuju u poslovnim odnosima s dobavljačima ili primjenom proizvoda i/ili usluga kod korisnika. Od kompanija će se zahtijevati da usvoje plan kojim osiguravaju da su njihov poslovni model i strategija usklađeni s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama kao i redovito provođenje uključenja osjetljivih skupina i pogođenih dionika te zajednica u sklopu dubinskog snimanja utjecaja, kao i redovito izvještavanje o provedenim postupcima i napretku.


Direktiva također utvrđuje pravila o kaznama u iznosu do pet posto ukupnih neto globalnih prihoda i građanskoj odgovornosti za kršenje tih obveza. Prema postignutom dogovoru, financijske usluge će privremeno biti isključene iz opsega direktive, ali postojat će klauzula za moguće buduće uključivanje financijskog sektora na temelju odgovarajuće procjene utjecaja.


Službeno usvajanje direktive u Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu očekuje se u veljači.


WEF Global Risks Report 2024. u znaku pesimističnog pogleda na budućnost

Početak 2024. godine donio je objavu 19. izdanja godišnjeg izvještaja o globalnim ekonomskim, okolišnim, geopolitičkim, društvenim i tehnološkim rizicima u idućem desetljeću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). Najnoviji WEF Global Risks Report izrađen je na temelju istraživanja provedenog na 1 500 stručnjaka iz različitih sektora, a obilježio ga je značajno pesimističniji pogled na kratkoročne i dugoročne prijetnje u odnosu na prethodno izdanje izvještaja. Kao najznačajnije trenutne prijetnje prepoznati su ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama, dezinformiranje pomoću umjetne inteligencije, društvena i politička polarizacija, porast troškova života i kibernetički napadi.


Više od polovice ispitanika kratkoročno očekuje značajan stupanj nestabilnosti i umjeren rizik od globalnih katastrofa, a dodatnih 30 posto očekuje olujno, tj. turbulentno globalno okruženje u sljedeće dvije godine. Kao najznačajniji rizici idućih godina prepoznati su dezinformiranje domaćih i stranih aktera s obzirom na značajan broj nadolazećih demokratskih izbora, ekstremni vremenski događaji, društvena polarizacija, kibernetička nesigurnost i oružani sukobi između država.


Dugoročni pogled još je pesimističniji – gotovo dvije trećine ispitanika predviđa da nas 2034. očekuju značajne globalne katastrofe, a među deset najvećih rizika u tom razdoblju našlo se čak pet okolišnih i tri tehnološka. U odnosu na prošlu godinu novost je pojavljivanje bojazni od nepovoljnih ishoda razvoja tehnologija vezanih uz umjetnu inteligenciju, posebno kad je u pitanju doprinos tih tehnologija dezinformiranju.


Ovogodišnji izvještaj o globalnim rizicima ponovno uključuje i pregled pet najznačajnijih rizika za Republiku Hrvatsku. Kao najrelevantnije lokalne prijetnje prepoznati su manjak radne snage, pad gospodarske aktivnosti, inflacija, pucanje imovinskog balona i ekstremni vremenski događaji.


Produbljivanje suradnje EFRAG-a i GRI-ja olakšat će izvještavanje o održivosti

Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) i Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI) objavile su novi sporazum kojim produbljuju suradnju u području izvještavanja o održivosti, razvoja standarda za izvještavanje i edukaciji korisnika. Suradnja EFRAG-a i GRI-ja obuhvaćat će zajednički rad na izradi smjernica za primjenu postojećih standarda kao i budućih sektorskih standarda za mala i srednja poduzeća u Europskoj uniji te kompanije izvan EU-a koje su obveznice Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), akreditaciju GRI-ja za provođenje edukacija o primjeni ESRS standarda i usklađivanje razvoja digitalnih XBRL taksonomija kako bi se kompanijama olakšalo usklađivanje izvještavanja prema oba seta standarda.


Prvi sporazum između EFRAG-a i Globalne inicijative za izvještavanje potpisan je 2021. godine kako bi se osigurala interoperabilnost Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) i GRI standarda kao najraširenijih standarda za izvještavanje o održivosti u svijetu. Rezultat suradnje u tom području je Indeks interoperabilnosti GRI-ESRS, alat u kojem su mapirani svi međusobno usklađeni zahtjevi za objavama i podacima u ESRS i GRI standardima čime se izbjegava potreba za "dvostrukim izvještavanjem".


Dodatne zanimljivosti

  • U Službenom listu EU-a objavljena su dva nova delegirana akta Uredbe o EU taksonomiji koji su u primjeni od 1. siječnja ove godine, a kojima se proširuje opseg izvještavanja za 2023. godinu. Delegirana uredba 2023/2486 sadrži četiri priloga kojima su definirani tehnički kriteriji provjere usklađenosti gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose četirima okolišnim ciljevima EU taksonomije i tri priloga kojima se izmjenjuje Delegirana uredba 2021/2178 o izvještavanju o taksonomiji te Delegirana uredba 2023/2485 koja sadrži dva priloga kojima se nadopunjuju popis gospodarskih djelatnosti koje znatno doprinose klimatskim ciljevima taksonomije i tehnički kriteriji provjere usklađenosti.

  • Usvojena je delegirana direktiva EU-a kojom se mijenjaju kriteriji veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe. Najznačajnija promjena za obveznike izvještavanja o održivosti odnosi se na podizanje pragova za velike kompanije koji su sada postavljeni na 25 milijuna eura ukupne bilance i 50 milijuna eura neto prihoda, a kojim Europska komisija nastoji smanjiti opterećenje za EU kompanije u prvim godinama izvještavanja o održivosti prema ESRS standardima.

  • Kako bi financijskim institucijama olakšala izvještavanje o EU taksonomiji u 2024. godini, Europska komisija je objavila dokument sa 71 najčešće postavljenim pitanjem o subjektima koji trebaju biti uključeni u objave o taksonomiji, procjenu izloženosti različitim kategorijama subjekata te pravilima provjere i dokazivanja usklađenosti s taksonomijom.

  • Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB) objavio je dopune SASB sektorskih standarda da bi unaprijedio njihovu međunarodnu primjenjivost. Ove dopune bi trebale korisnicima olakšati primjenu SASB standarda bez obzira na jurisdikciju u kojoj se nalaze i općeprihvaćena računovodstvena načela (GAAP). SASB sektorski standardi kompanijama olakšavaju primjenu IFRS S1 standarda za izvještavanje o utjecajima održivosti na poslovanje i financijsku vrijednost kompanija, a dok se čeka izrada sektorskih ESRS standarda njihova primjena može doprinijeti i izvještavanju EU kompanija.

  • Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) je krajem prosinca objavila nacrt smjernica za provedbu procjene dvostruke materijalnosti, opisivanje lanca vrijednosti i objavu pojedinačnih ESRS pokazatelja. Zainteresirana javnost pozvana je do 2. veljače dostaviti komentare na nacrt smjernica ispunjavanjem anketa nakon čega slijedi usvajanje službenih smjernica za primjenu Europskih standarda za izvještavanje o održivosti.






hauska i partner
  • Facebook
  • LinkedIn
bottom of page