Regulatorne i dobrovoljne #ESG inicijative napreduju ubrzanim tempom. Službeno su usvojeni EU standardi za izvještavanje o održivosti, Europski parlament i Vijeće Europske unije su odobrili standard za zelene obveznice, a u tijeku je i veliko usklađivanje dobrovoljnih inicijativa za objave o klimatskim promjenama.
Službeno usvojeni Europski standardi za izvještavanje o održivosti
Zastupnici u Europskom parlamentu na prošlotjednoj su sjednici u Strasbourgu podržali usvajanje Europskih standarda za izvještavanje održivosti (ESRS) nakon što je skupina europarlamentaraca pokrenula inicijativu za njihovo odgađanje i/ili ublažavanje. Nakon što je u subotu, 21. listopada istekao rok za ulaganje prigovora Vijeća Europske unije, prvih 12 ESRS standarda i službeno je usvojeno, a u primjenu će ući 1. siječnja 2024. godine. U prvoj godini obvezu izvještavanja imat će trenutni obveznici Direktive o nefinancijskom izvještavanju (NFRD), a postepeno bi se trebala proširiti na ukupno 50 000 obveznika Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD).
Važna vijest za obveznike korporativnog izvještavanja o održivosti je i odluka Europske komisije o odgodi usvajanja sektorskih standarda i pravila izvještavanja za velike kompanije ne-EU kompanije koje posluju u Europskoj uniji koji su trebali biti objavljeni u lipnju 2024. godine za dvije godine kako bi se kompanije mogle bolje pripremiti za primjenu prvog seta ESRS-a.
Kao dio svojeg radnog plana za 2024. godinu kojim između ostalog želi rasteretiti obveze korporativnog izvješćivanja o održivosti, Europska komisija je 17. listopada usvojila i najavljene izmjene računovodstvene direktive kojima bi se trebali prilagoditi kriteriji o veličini kompanija kako bi se za 25 posto smanjilo opterećenje kompanija. Javnosti je do 28. studenog omogućeno dostavljanje mišljenja, a službeno usvajanje se očekuje do kraja godine.
Sve više kompanija objavljuje u skladu s TCFD preporukama o klimatskim promjenama
Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD) objavila je šesti godišnji izvještaj koji pokazuje da sve veći broj kompanija i financijskih institucija objavljuje informacije o klimatskim rizicima u skladu s TCFD-ovim preporukama. Čak 58 posto kompanija (18 posto 2020.), gotovo 70 posto najvećih upravitelja imovine i 36 posto vodećih vlasnika imovine objavljuje informacije u skladu s barem pet od 11 TCFD-ovih preporuka, ali samo njih četiri posto usklađeno je sa svim preporukama.
TCFD je u svojem posljednjem statusnom izvještaju, prije nego li ovlast za globalnu analizu objava o klimatskim rizicima službeno preuzme Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB), koristio AI alate kako bi analizirao izvještaje više od 1350 velikih kompanija u posljednje tri godine. Analiza je pokazala da su informacije o klimatskim rizicima i dalje rijetkost u financijskim izvješćima – TCFD-ove preporuke se četiri puta više pojavljuju u godišnjim ili izvještajima o održivosti nego u financijskim izvješćima. Najveći prostor za napredak prepoznat je u području procjene fizičkih klimatskih rizika, planiranju prilagodbe na utjecaje klimatskih promjena, analize klimatskih scenarija i mjerenja opsega emisija stakleničkih plinova.
Jedna od inicijativa koje su nastale zahvaljujući TCFD-ovom radu je i okvir za objave o klimatskim tranzicijskim planovima Radne skupine za tranzicijske planove (TPT) koji bi ulagačima trebao omogućiti „zlatni standard“ za procjenu kredibilnosti Net Zero planova kompanija. Osim što je usklađen s TCFD-ovim preporukama, ovaj okvir se referira i na Europske standarde za izvještavanje održivosti (ESRS) i ISSB-ov IFRS S2 standard o klimatskim promjenama što će omogućiti lakšu usporedbu objava kompanija koje posluju u različitim dijelovima svijeta. Kako bi se ulagačima omogućio pristup sektorski specifičnim informacijama, TPT je pokrenuo javne konzultacije o dekarbonizacijskim polugama u 40 industrija koje su otvorene do 24. studenog.
Dodatne zanimljivosti:
Zastupnici u Europskom parlamentu i Vijeće Europske unije odobrili su prvi dobrovoljni standard za zelene obveznice (EuGB) u svijetu. Standardi od kompanija zahtijevaju da barem 85 posto prikupljenih sredstava ulažu u gospodarske djelatnosti usklađene sa EU taksonomijom i o tome transparentno komuniciraju, a uspostavljeni okvir za vanjsku provjeru objavljenih informacija ulagačima će omogućiti da se bolje zaštite od greenwashinga i usmjere ulaganja u održivije tehnologije i poslove.
Neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project (CDP) objavila je da je ove godine više od 23 000 svjetskih kompanija sudjelovalo u objavi informacija o svojim okolišnim utjecajima putem CDP-ove platforme što je 24 posto više nego prošle godine i tri puta više nego 2015. Rekordan broj kompanija koje su ispunile CDP-ov upitnik uključuje listane kompanije ukupne vrijednosti 67 bilijuna američkih dolara što predstavlja dvije trećine svjetske tržišne kapitalizacije, a za izvještavanje prema CDP-ovom upitniku odlučilo se i više od 1100 gradova, država i regija iz skoro 100 država. CDP je 18. listopada najavio da će od 2024. upitnik biti usklađen s IFRS S2 klimatskim standardima Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) kako bi se kompanijama olakšalo izvještavanje i dodatno potaknule objave o ključnim okolišnim pitanjima.
Nizozemska banka ING objavila je svoj klimatski izvještaj za 2023. godinu. ING-ov Terra pristup iz godine u godinu podiže letvicu i postavlja standarde u financiranju dekarbonizacije kako bi do 2050. dosegli klimatsku neutralnost u ugljično najintenzivnijim dijelovima portfelja. Trenutni fokus ING-a je na smanjenju emisija u cijelom lancu vrijednosti naftnog i plinskog sektora, elektroenergetskog sektora, automobilske industrije, brodarstva, proizvodnje čelika, avioindustriji, cementnoj industriji te sektorima rezidencijalnih i komercijalnih nekretnina.
Prema WWF-ovom izvješću objavljenom povodom Svjetskog dana hrane godišnja ekonomska vrijednost vode i slatkovodnih ekosustava za ljude i planet iznosi 58 bilijuna američkih dolara, što iznosi oko 60 posto svjetskog BDP-a. Izravni ekonomski benefiti vode u vidu potrošnje u kućanstvima, navodnjavanja u poljoprivredi i u industriji vrijedni su čak 7,5 bilijuna dolara godišnje. Trend lošeg upravljanja vodnim resursima, uništenje slatkovodnih ekosustava i nestašica vode mogli bi dovesti do toga da 2050. godine gotovo polovica svjetskog BDP-a dolazi iz područja s visokim vodnim rizikom.
