Kraj najtoplijeg ljeta u povijesti poklopio se s nekoliko važnih prekretnica u #ESG svijetu. Brojna istraživanja na pola puta do kraja Programa za održivi razvoj 2030. i Pariškog sporazuma pokazuju da je vrijeme za održivo djelovanje sad, a kakve su odluke pred Europskom unijom i Ujedinjenim narodima pročitajte u našem najnovijem pit stopu.
Ursula von der Leyen: pravedna i zelena tranzicija ostaju prioriteti EU-a
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj posljednji govor o stanju Unije u ovom mandatu u kojem je između ostaloga govorila o važnosti ubrzanja tranzicije Europske unije na niskougljično, resursno učinkovito i za sve građane pravedno gospodarstvo.
Kako bi zadržala ulogu lidera u održivosti pod pritiskom sve snažnije globalne konkurencije, Europska unija od ovog će mjeseca započeti „dijaloge o čistoj tranziciji“ s predstavnicima svih najznačajnijih sektora. Cilj ovih razgovora je pojedinačnim sektorima pružiti podršku u razvoju industrijskog ekosustava i prilagodbi poslovnih modela za dekarbonizaciju europske industrije kako bi se već danas otvarali poslovi koji će osigurati buduću konkurentnost Europe.
Da bi u zahtjevnom procesu zelene tranzicije olakšala poslovanje i administrativno opterećenje za manje kompanije, Komisija će do kraja godine imenovati posebnog EU izaslanika za mala i srednja poduzeća (MSP) koji će odgovarati direktno predsjednici. Zadatak izaslanika bit će izravna komunikacija s poduzetnicima kako bi Komisija bila svjesna realnih prepreka u prilagodbi njihova poslovanja novim zahtjevima, a za svaki novi regulatorni prijedlog bit će provedena provjera konkurentnosti za MSP-ove od strane nezavisnog odbora. Von der Leyen je najavila da će Komisija u listopadu predstaviti prvi prijedlog za smanjenje obveza izvještavanja na europskoj razini za 25 posto. Kako će točno izgledati i koga će obuhvatiti u ovom trenutku nije poznato.
Rezultati drugog klimatskog stres-testa gospodarstva eurozone ukazuju da je brza zelena tranzicija u interesu kompanija, kućanstava i banaka
Rezultati analize koju je Europska središnja banka (ESB) provela na tri različita tranzicijska scenarija pokazuju da bi kompanije i kućanstva najviše profitirali od brze zelene tranzicije. Iako scenarij brže tranzicije prema ostvarenju klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma uključuje veća ulaganja i troškove energije u početnoj fazi, značajno smanjuje srednjoročne rizike povezane sa štetnim utjecajima klimatskih promjena.
Ključni zaključci:
Bržim zelenim ulaganjima znatno se smanjuju srednjoročni troškovi i rizici s kojima se suočavaju kompanije i kućanstva
Zadržavanje trenutnog tempa ili usporavanje zelene tranzicije negativno bi utjecalo na profitabilnost kompanija i kupovnu moć građana povećavajući kreditne rizike banaka
Daljnje odgađanje zelene tranzicije onemogućilo bi ispunjavanje ciljeva Pariškog klimatskog sporazuma 2030. godine i pogoršalo posljedice klimatskih hazarda, uključujući znatno veću novčanu i fizičku štetu za infrastrukturu
Rizik za kompanije i građane povećava i izloženost banaka koje im odobravaju kredite. Izloženost banaka bila bi najveća u slučaju duge odgode zelene tranzicije koja bi zahtijevala brza i znatna ulaganja uz više troškove u kasnijim fazama. Stres-test je pokazao i da bi se u slučaju ostvarenja scenarija s odgodom tranzicije za drugu polovicu ovog desetljeća kreditni rizik banaka do 2030. godine udvostručio u odnosu na 2022. Osim toga, rezultati pokazuju da bi odgađanje ili odustajanje od zelene tranzicije povećalo dugoročne troškove i rizike te pogoršalo negativne utjecaje na gospodarstvo i financijski sektor zbog sve većih šteta uzrokovanih klimatskim promjenama i hazardima.
Nijedna zemlja u svijetu nije na putu iskorjenjivanja nasilja u partnerskim odnosima, a rodni paritet na upravljačkim pozicijama teško je ostvariv prije 2050. godine
Najnovije istraživanje o napretku UN Women i UN DESA objavljeno povodom sastanka na vrhu UN-a o Ciljevima održivog razvoja koji će se održati 18. i 19. rujna pokazuje da na pola puta do završetka Programa održivog razvoja do 2030. svijet ne uspijeva postići rodnu ravnopravnost, čineći je sve udaljenijim ciljem.
Ako se sadašnji trendovi nastave, više od 340 milijuna žena i djevojčica će do 2030. i dalje živjeti u ekstremnom siromaštvu, a gotovo jedna četvrtina iskusit će umjerenu ili tešku nesigurnost u vezi s hranom. Ako se značajno ne ubrzaju globalni napori u borbi s klimatskim promjenama, u slučaju ostvarenja najgoreg klimatskog scenarija dodatnih 236 milijuna više žena i djevojčica bit će izloženo opasnosti od nestašice hrane.
Jaz u rodnom odnosu moći i liderstvu ostaje ukorijenjen, a trenutnim tempom sljedeća generacija žena i dalje će prosječno provoditi 2,3 sata dnevno više od muškaraca baveći se neplaćenom skrbi i kućanskim poslovima. Nijedna zemlja u svijetu nije na putu uspješnog iskorjenjivanja nasilja u intimnim partnerskim odnosima, a udio žena na upravljačkim pozicijama mogao bi ostati ispod pariteta čak i nakon 2050. godine. Iako je postignut značajan napredak u pristupu djevojčica obrazovanju, stopa završetka školovanja još uvije ne uspijeva doseći ciljane razine.
Nalaze ovog istraživanja potvrđuju i godišnji izvještaji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Održivost i otpornost gospodarstva u središtu pažnje revidiranih G20/OECD Načela korporativnog upravljanja
Objavljena su revidirana G20/OECD Načela korporativnog upravljanja i OECD-ovi nalazi o korporativnom upravljanju za 2023. godinu. G20/OECD Načela korporativnog upravljanja pružaju smjernice donositeljima javnih politika za procjenu i poboljšanje kvalitete pravnog, regulatornog i institucionalnog okvira za korporativno upravljanje, a sve s ciljem podupiranja povjerenja u tržište i poštene tržišne prakse, ekonomsku učinkovitost, održivi rast i financijsku stabilnost.
Kao glavna međunarodna smjernica za dobro korporativno upravljanje, imaju globalni doseg, a kompanijama pomažu unaprijediti pristup financiraju, posebno s tržišta kapitala dok s druge strane daju okvir za zaštitu ulagača, uključujući kućanstva sa uloženim ušteđevinama. Načela promiču transparentnost i izravnu odgovornost članova uprave i izvršnih direktora kako bi potaknule održivost i otpornost cijelog gospodarstva.
Europska unija najavila je da će u procesu izrade Direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD) koja će od kompanija zahtijevati prepoznavanje, ublažavanje i sprečavanje štetnih utjecaja na ljudska prava i okoliš duž svojih lanaca vrijednosti između ostaloga raditi na usklađivanju s ovim smjernicama.
Dodatne zanimljivosti:
Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje (EFRAG) u procesu je formiranja službenog tumačenja primjene Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) usvojenih u srpnju s posebnim naglaskom na upute za pravilno provođenje postupka procjene dvostruke materijalnosti i objavu informacija o lancu vrijednosti. Iako se završetak postupka očekuje tek krajem ove ili početkom sljedeće godine, dobra vijest za obveznike izvještavanja je zajednička izjava EFRAG-a i Globalne inicijative za izvještavanja (GRI) kojom se potvrđuje interoperabilnost ESRS-a i GRI-ja, globalno najraširenijih standarda za izvještavanje o održivosti. Usklađivanjem ESRS-a sa GRI i IFRS standardima Odbora za međunarodne standarde održivosti (ISSB) smanjit će opterećenje i dodatne troškove koje bi iziskivalo dvostruko izvještavanje.
Europska komisija otvorila je javno savjetovanje o primjeni Uredbe o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR). Komisija će u sljedeća tri mjeseca organizirati niz radionica i okruglih stolova kako bi prikupila mišljenja sudionika na financijskim tržištima, ulagača, civilnog društva, relevantnih javnih tijela i nacionalnih regulatora, a davanje prijedloga kako unaprijediti primjenu uredbe omogućeno je i svim zainteresiranim građanima.
Ulagačka inicijativa Načela odgovornog ulaganja (PRI) uputila je prijedloge Odboru za međunarodne standarde održivosti (ISSB) za proširivanje IFRS S2 standarda o klimatskim promjenama zahtjevima za objavu informacijama o rizicima i prilikama povezanima s bioraznolikošću, vodom i deforestacijom te na izradu standarda za izvještavanje o rizicima povezanima s ljudskim pravima koji bi bio usklađen sa zahtjevima drugih vodećih globalnih standarda, uključujući europskog ESRS-a. Ovi prijedlozi rezultat su javnog savjetovanja u sklopu ISSB-ovog planiranja prioriteta u sljedećem dvogodišnjem razdoblju kako bi se unaprijedilo globalno izvještavanje o utjecaju rizika održivosti na poslovanje i financijsku vrijednost kompanija i ulagačima pružilo kvalitetnije informacije za prepoznavanje održivih investicija.
Europska unija je u prvoj polovici 2023. koristila 17 posto manje fosilnih goriva nego prethodne godine. Analiza thinktanka za čistu energiju EMBER pad u potrošnji fosilnih goriva na najnižu razinu od 2015. pripisuje smanjenoj potražnji za električnom energijom i porastu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koja je u 17 država članice Europske unije dosegnula rekordne razine za prvu polovicu godine. Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u EU 2021. iznosio je 22 posto, a Europski parlament je prije nekoliko dana na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izglasao povećanje ciljanog udjela obnovljivaca u energetskom miksu EU-a do 2030. godine s 32 na 42,5 posto.
