Lipanj je bio uzbudljiv mjesec u #ESG svijetu pa tako donosimo novosti o napretku u ostvarenju Ciljeva održivog razvoja, promjenama u regulatornom okviru i standardima za izvještavanje o utjecajima održivosti na poslovanje i financijsku vrijednost kompanija.
Objava završne verzije i službenih prijevoda prvog seta Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) 28. srpnja
Javno savjetovanje o Delegiranoj uredbi kojom se uređuje prvi set Europskih standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS) izazvalo je burne reakcije različitih skupina dionika. Prijedlog Komisije značajno je oslabio zahtjeve iz tehničkih preporuka Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) omogućujući kompanijama veću slobodu u odabiru o kojim aspektima održivosti trebaju izvještavati i povećavajući broj područja u kojima postoji razdoblje prilagodbe.
Europski forum o održivom ulaganju (Eurosif), ulagačka inicijativa Načela odgovornog ulaganja (PRI) i Grupa institucionalnih investitora za klimatske promjene (IIGCC), zajedno sa 93 potpisana ulagača i sudionika na financijskim tržištima, pozvali su Europsku komisiju na pridržavanje EFRAG-ovih preporuka iz studenog 2022. godine kako bi se osigurala usklađenost s drugim EU regulativama i strateškim ciljevima. Ključna područja za ulagače su obvezno izvještavanje o sva tri opsega emisija stakleničkih plinova koje omogućuje procjenu dosljednosti klimatskih tranzicijskih planova kompanija, usklađivanje obveznih objava s drugim EU regulativama poput Uredbe o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) i ključnim EU strategijama te interoperabilnost s ISSB i GRI standardima za izvještavanje o održivosti.
Povjerenica Europske komisije za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness najavila je da će konačna verzija i službeni prijevodi prvog seta ESRS standarda biti objavljeni 28. srpnja, a trebali bi stupiti na snagu 1. siječnja 2024. odnosno nakon isteka razdoblja od 2+2 mjeseca u kojem Europski parlament i Vijeće Europske unije mogu uložiti prigovor.
Ozbiljan zaostatak u ostvarenju svih 17 Ciljeva održivog razvoja na pola puta do 2030.
Ujedinjeni narodi su 2015. godine usvojili ambiciozni Program za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030) koji se sastoji od međusobno povezanih i univerzalno primjenjivih 17 ciljeva i 169 podciljeva održivog razvoja usmjerenih na pet ključnih područja – mir, ljude, prosperitet, okoliš i partnerstva. Ovaj u srži investicijski program treba osigurati da siromašne i bogate države zajedničkim snagama u 15-godišnjem razdoblju osiguraju bolje životne uvjete za sve ljude i svedu okolišne utjecaje na razinu koju Zemljini prirodni kapaciteti mogu podnijeti.
Izvještaj globalne neprofitne inicijative za Ujedinjene narode „Mreža rješenja za održivi razvoj“ za 2023. godinu pokazao je da se svijet na pola puta do 2030. nalazi u ozbiljnom zaostatku kad je u pitanju ostvarenje svih 17 Ciljeva održivog razvoja. Kao glavni razlozi dosadašnjeg neuspjeha navode se nedostatak strateškog pristupa, holističkog pogleda i ulaganja u provedbu ciljeva, različiti pristupi kao i nedostatak suradnje među državama koji bi osigurali umnožavanje pozitivnih i ublažavanje negativnih utjecaja.
Pitanje prelijevanja štetnih učinaka najrazvijenijih na najsiromašnije zemlje svijeta nameće se kao jedan od najvećih izazova uoči Svjetskog sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda o ciljevima održivog razvoja koji će se održati u rujnu u New Yorku. Iako se na popisu 20 država koje najbolje napreduju u ostvarenju ciljeva našlo čak 20 europskih, uključujući Hrvatsku na 12. mjestu, svih 20 našlo se i među 50 država s najvećim prelijevanjem štetnih utjecaja na druge. Ojačavanje ekonomske, društvene i okolišne suradnje te mira među državama jedini su način za osiguravanje željenih transformacija.
Standardi za izvještavanje o utjecajima održivosti i klimatskih promjena na poslovanje kompanija Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS) u primjeni od 1. siječnja
Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB) Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS) objavio je standarde za izvještavanje o utjecajima održivosti i klimatskih promjena na poslovanje kompanija. Standardi koji će biti u primjeni od 1. siječnja 2024. godine zahtijevaju objavu općih informacija o prepoznavanju, praćenju i upravljanju specifičnim rizicima i prilikama održivosti. Kompanije će trebati opisati strategiju ili strateški pristup, procese za prepoznavanje, procjenu, prioritizaciju i praćenje rizika, kao i ciljeve, ključne pokazatelje i napredak u ispunjenju zakonskih obveza i postavljenih ciljeva.
IFRS S1 zahtijeva objavu informacija namijenjenih korisnicima financijskih izvještaja poput dioničara, investitora i kreditora. To podrazumijeva informacije o rizicima i prilikama povezanim s održivošću koji utječu na novčane tokove, pristup financiranju te kratkoročnu, srednjoročnu i dugoročnu cijenu kapitala. Od kompanija se očekuje da procijene rizike i prilike u svojim odnosima s dionicima, društvom, gospodarstvom i okolišem duž lanca vrijednosti, uključujući izravne i neizravne utjecaje održivosti koji proizlaze iz operacija i poslovnih odnosa kompanije.
Standard IFRS S2 dizajniran je kao nadopuna standardu S1 i navodi specifične objave povezane s klimatskim promjenama. Od kompanija se očekuje objava o tome kako su klimatski faktori i u kojem postotku uključeni u naknade za menadžere, o emisijama stakleničkih plinova opsega 1, 2 i 3, uz mogućnost odgode objave neizravnih emisija opsega 3 za jednu godinu. Također, kompanije trebaju izvijestiti o broju i postotku imovine te poslovnih aktivnosti ranjivih na fizičke i tranzicijske klimatske rizike te onim usklađenim s prilikama povezanim s klimatskim promjenama kao i iznosima kapitalnih izdataka, financiranja i ulaganja u rizike i prilike povezane s klimatskim promjenama.
Usvojeni tehnički kriteriji za preostala četiri okolišna cilja EU taksonomije
Europska komisija je usvojila novi set tehničkih kriterija za gospodarske djelatnosti koje značajno doprinose jednom ili više okolišnih ciljeva EU taksonomije: održivo korištenje i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnovu bioraznolikosti i ekosustava.
Ovaj regulatorni paket uključuje izmjene i dopune dviju delegiranih uredbi i sedam dodataka te je dio većeg regulatornog paketa o održivom financiranju objavljenog 13. lipnja. Značajno je i proširenje Delegirane uredbe 2021/2178 o klimatski održivim gospodarskim djelatnostima na sektore proizvodnje i transporta te uključenje dodatnih gospodarskih djelatnosti koje značajno doprinose nekom od šest klimatskih i okolišnih ciljeva. Uključivanje novih gospodarskih djelatnosti na popis održivih djelatnosti trebalo bi omogućiti bolju primjenjivosti EU taksonomije u poticanju održivih ulaganja u Europskoj uniji.
Europski parlament i Vijeće Europske unije imaju 2+2 mjeseca za razmatranje završnih tekstova, a stupanje na snagu je predviđeno 1. siječnja 2024. godine. Kompanije će za financijsku godinu 2023. imati obvezu objave udjela novih taksonomski prihvatljivih gospodarskih djelatnosti u prihodima, kapitalnim izdacima i operativnim rashodima, a za 2024. usklađenosti s novim tehničkim kriterijima.
