ESG pit stop #2

Istraživanje i učenje sastavni su dio savjetničkog posla. U želji da s vama razmjenjujemo znanje, donosimo mjesečni pregled #ESG sadržaja koji vam može pomoći biti u tijeku s najnovijim razvojima u svijetu održivosti. Zajedno stvarajmo održiviju budućnost i bolje organizacije.

Kompanije su svjesne potrebe za uključenjem klimatskih tranzicijskih planova u poslovne strategije, ali se ne prilagođavaju dovoljno brzo novim regulatornim obvezama

Anketa o klimatskim promjenama međunarodne neprofitne organizacije Carbon Disclosure Project (CDP) provedena na više od 18 600 kompanija iz 135 zemalja pokazala je da više od polovice ispitanih kompanija već objavljuje ili ima u planu objaviti svoje klimatske tranzicijske planove.

Klimatski tranzicijski plan je uvremenjeni akcijski plan koji od organizacija traži da jasno pokažu na koji će način transformirati svoje cjelokupno poslovanje i kako će u svoju poslovnu strategiju uključiti znanstveno utemeljene klimatske ciljeve. Samo 13 posto ispitanih kompanija zadovoljilo je većinu, a tek 0,4 posto sve ključne pokazatelje usklađenosti s Pariškim sporazumom.

S obzirom na to da je objava klimatskih tranzicijskih planova zahtjev Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), a obveznu objavu klimatskih ciljeva i tranzicijskih planova najavili su i američka Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC) i Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB), ne čudi da je čak 6520 ispitanih tvrtki najavilo objavu klimatskih akcijskih planova u sljedeće dvije godine.

Uključivanje ESG kriterija u naknade direktora postaje standard

Nordijska financijska grupacija Nordea u siječnju je objavila uključivanje ESG ciljeva u svoj dugoročni plan poticaja (LTIP) od 2023. do 2025. godine za pedesetak viših direktora i ključnih zaposlenika koji imaju izravan utjecaj na rezultate, profitabilnost i dugoročni rast kompanije. Mjereni učinak odnosi se na doprinos ostvarenju ciljeva održivosti kompanije u tri ključna područja: održivo financiranje, klimatske promjene i raznolikost.

Sličan potez povukla je i tvrtka za upravljanje imovinom AXA IM koja će naknade 400 viših menadžera vezati uz smanjenje ugljičnog otiska investicijskih portfelja s ciljem transparentnije komunikacije ostvarenja cilja ugljične neutralnosti kompanije i njenih investicija do 2050. godine. Odabrani ključni pokazatelji odnose se na izloženost portfelja ugljenu, ugljični intenzitet operacija, dekarbonizaciju nekretnina itd., a AXA IM će o svom napretku transparentno informirati javnost.

Osim što je uključivanje ESG kriterija u naknade menadžera jedan od najavljenih zahtjeva Europskog standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS), izostanak njihovog povezivanja s ciljevima održivosti iz poslovnih strategija kompanija i izvještavanja o napretku postaje isključujući faktor pri donošenju odluka nekih investitora.

Zaposlenici žele snažne vrijednosti i pozitivan utjecaj na svijet

Online istraživanje Paula Polmana provedeno na ukupno 4000 zaposlenika srednjih i velikih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu još jednom je pokazalo da većina zaposlenika želi raditi za kompanije koje pozitivno utječu na svijet.

To uključuje više od 70 posto milenijalaca i pripadnika generacije Z u UK-u odnosno 80 posto u SAD-u. Posebno je zanimljivo da se veći broj pripadnika tih skupina brine za budućnost planeta i društva nego za vlastita primanja i zato ne treba čuditi da je gotovo polovica ispitanih već dala otkaz u kompanijama čije se vrijednosti ne poklapaju s njihovima.

Ohrabrujuća vijest za poslodavce je želja dvije trećine pripadnika Gen Z generacije za većom ulogom u pomaganju svojim organizacijama da unaprijede svoje društveno i okolišno odgovorne prakse. S obzirom na to da značajan dio njih tvrdi da ne zna odakle krenuti i na koji način pomoći, za poslodavce koji žele poslovati odgovorno i zadržati svoje zaposlenike iznimno su važni otvorena i dvosmjerna komunikacija o vrijednostima i ciljevima organizacije.

Dodatne zanimljivosti:

• Talijanski energetski div Enel još je jednom pokazao da je jedan od globalnih lidera održivosti i postao prva kompanija koja prati vlastiti indeks cirkularnosti. Enel je načela kružnog gospodarstva integrirao u poslovni model i koristi ih kao strateški alat za ubrzanje dekarbonizacije od 2015. godine. Iz promatranja međusobne povezanosti upotrebe resursa i emisija stakleničkih plinova nastao je Economic CirculAbility©, ključni pokazatelj kojim se ekonomski učinak uspoređuje s ukupnom količinom upotrijebljenih resursa, uključujući goriva i sirovina. Cilj kompanije je do 2030. godine udvostručiti indeks cirkularnosti što znači upola manji omjer korištenih resursa duž lanca vrijednosti u odnosu na ostvarenu dobit.

• Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB) Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS) objavio je da od siječnja 2024. počinje primjena njihovih novih S1 i S2 standarda za izvještavanje o održivosti i klimatskim promjenama. Novi ISSB-ovi standardi koji će biti objavljeni u drugoj polovici ove godine fokusiraju se na ESG rizike i prilike odnosno na utjecaj pitanja održivosti na financijsku vrijednost kompanija i izvor su vrijednih informacija za investitore. U nastojanju da se omogući globalno usporedivo izvještavanje o održivosti, ISSB standardi će sadržavati reference na komplementarne standarde Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) i Europski standard za izvještavanje o održivosti (ESRS).