ESG pit stop #2

Istraživanje i učenje sastavni su dio savjetničkog posla. U želji da s vama razmjenjujemo znanje, donosimo mjesečni pregled #ESG sadržaja koji vam može pomoći biti u tijeku s najnovijim razvojima u svijetu održivosti. Zajedno stvarajmo održiviju budućnost i bolje organizacije.

Kompanije su svjesne potrebe za uključenjem klimatskih tranzicijskih planova u poslovne strategije, ali se ne prilagođavaju dovoljno brzo novim regulatornim obvezama

Anketa o klimatskim promjenama međunarodne neprofitne organizacije CDP provedena na više od 18 600 kompanija iz 135 zemalja pokazala je da više od polovice ispitanih kompanija već objavljuje ili ima u planu objaviti svoje klimatske tranzicijske planove.

Klimatski tranzicijski plan je uvremenjeni akcijski plan koji od organizacija traži da jasno pokažu na koji će način transformirati svoje cjelokupno poslovanje i kako će u svoju poslovnu strategiju uključiti znanstveno utemeljene klimatske ciljeve. Samo 13 posto ispitanih kompanija zadovoljilo je većinu, a tek 0,4 posto sve ključne pokazatelje usklađenosti s Pariškim sporazumom.

S obzirom na to da je objava klimatskih tranzicijskih planova zahtjev Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), a obveznu objavu klimatskih ciljeva i tranzicijskih planova najavili su i američka Komisija za vrijednosnice i burzu (SEC) i Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB), ne čudi da je čak 6520 ispitanih tvrtki najavilo objavu klimatskih akcijskih planova u sljedeće dvije godine.

Uključivanje ESG kriterija u naknade direktora postaje standard

Nordijska financijska grupacija Nordea u siječnju je objavila uključivanje ESG ciljeva u svoj dugoročni plan poticaja (LTIP) od 2023. do 2025. godine za pedesetak viših direktora i ključnih zaposlenika koji imaju izravan utjecaj na rezultate, profitabilnost i dugoročni rast kompanije. Mjereni učinak odnosi se na doprinos ostvarenju ciljeva održivosti kompanije u tri ključna područja: održivo financiranje, klimatske promjene i raznolikost.

Sličan potez povukla je i tvrtka za upravljanje imovinom AXA IM koja će naknade 400 viših menadžera vezati uz smanjenje ugljičnog otiska investicijskih portfelja s ciljem transparentnije komunikacije ostvarenja cilja ugljične neutralnosti kompanije i njenih investicija do 2050. godine. Odabrani ključni pokazatelji odnose se na izloženost portfelja ugljenu, ugljični intenzitet operacija, dekarbonizaciju nekretnina itd., a AXA IM će o svom napretku transparentno informirati javnost.

Osim što je uključivanje ESG kriterija u naknade menadžera jedan od najavljenih zahtjeva Europskog standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS), izostanak njihovog povezivanja s ciljevima održivosti iz poslovnih strategija kompanija i izvještavanja o napretku postaje isključujući faktor pri donošenju odluka nekih investitora.

Zaposlenici žele snažne vrijednosti i pozitivan utjecaj na svijet

Online istraživanje Paula Polmana provedeno na ukupno 4000 zaposlenika srednjih i velikih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu još jednom je pokazalo da većina zaposlenika želi raditi za kompanije koje pozitivno utječu na svijet.

To uključuje više od 70 posto milenijalaca i pripadnika generacije Z u UK-u odnosno 80 posto u SAD-u. Posebno je zanimljivo da se veći broj pripadnika tih skupina brine za budućnost planeta i društva nego za vlastita primanja i zato ne treba čuditi da je gotovo polovica ispitanih već dala otkaz u kompanijama čije se vrijednosti ne poklapaju s njihovima.

Ohrabrujuća vijest za poslodavce je želja dvije trećine pripadnika Gen Z generacije za većom ulogom u pomaganju svojim organizacijama da unaprijede svoje društveno i okolišno odgovorne prakse. S obzirom na to da značajan dio njih tvrdi da ne zna odakle krenuti i na koji način pomoći, za poslodavce koji žele poslovati odgovorno i zadržati svoje zaposlenike iznimno su važni otvorena i dvosmjerna komunikacija o vrijednostima i ciljevima organizacije.

Dodatne zanimljivosti:

• Talijanski energetski div Enel još je jednom pokazao da je jedan od globalnih lidera održivosti i postao prva kompanija koja prati vlastiti indeks cirkularnosti. Enel je načela kružnog gospodarstva integrirao u poslovni model i koristi ih kao strateški alat za ubrzanje dekarbonizacije od 2015. godine. Iz promatranja međusobne povezanosti upotrebe resursa i emisija stakleničkih plinova nastao je Economic CirculAbility©, ključni pokazatelj kojim se ekonomski učinak uspoređuje s ukupnom količinom upotrijebljenih resursa, uključujući goriva i sirovina. Cilj kompanije je do 2030. godine udvostručiti indeks cirkularnosti što znači upola manji omjer korištenih resursa duž lanca vrijednosti u odnosu ostvarenu dobit.

• Odbor za međunarodne standarde održivosti (ISSB) Zaklade za međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS) objavio je da od siječnja 2024. počinje primjena njihovih novih S1 i S2 standarda za izvještavanje o održivosti i klimatskim promjenama. Novi ISSB-ovi standardi koji će biti objavljeni u drugoj polovici ove godine fokusiraju se na ESG rizike i prilike odnosno na utjecaj pitanja održivosti na financijsku vrijednost kompanija i izvor su vrijednih informacija za investitore. U nastojanju da se omogući globalno usporedivo izvještavanje o održivosti, ISSB standardi će sadržavati reference na komplementarne standarde Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) i Europski standard za izvještavanje o održivosti (ESRS).