Istraživanje i učenje sastavni su dio savjetničkog posla. U želji da s vama razmjenjujemo znanje, donosimo mjesečni pregled ESG sadržaja koji vam može pomoći da budete u tijeku s najnovijim razvojima u svijetu održivosti.
Klimatske promjene, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske nepogode najveće su prijetnje ovog desetljeća
Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je 18. izdanje svojeg godišnjeg izvještaja o globalnim ekonomskim, okolišnim, geopolitičkim, društvenim i tehnološkim rizicima u narednom desetljeću. Devet od deset ključnih rizika pojavljuje se i u dvogodišnjoj i desetogodišnjoj perspektivi. Kao najveća kratkoročna prijetnja u okolnostima inflatornog pritisaka i potencijalno dužeg ratnog sukoba u Ukrajini prepoznati su kriza uzrokovana porastom troškova života, prirodne katastrofe i ekstremne vremenske nepogode te geoekonomski sukobi. Globalna ekonomska fragmentacija i geopolitičke tenzije istaknuti su kao trenutna prijetnja s dalekosežnim posljedicama.
Na listi deset dugoročno najvećih rizika nalazi se čak šest okolišnih, a klimatske promjene na samom su vrhu između ostalog i zbog pojačavajućeg utjecaja prilikom pojave negativnih posljedica drugih rizika. U sljedećih deset godina strahuje se i od daljnjeg narušavanja društvene kohezije i polarizacije, migracija i geopolitičkih sukoba, a na obje liste rizika kojima se treba upravljati našle su se i kibernetičke prijetnje. WEF je objavio i svoje najnovije istraživanje pogleda na kibernetičku sigurnost koje pokazuje da su članovi uprava vodećih svjetskih kompanija svjesni velike značajnosti upravljanja kibernetičkim rizicima, ali izazov i dalje predstavlja značajno razilaženje u njihovoj percepciji ključnih prijetnji u odnosu na ispitane cyber stručnjake.
Uspješna prilagodba na trend globalnog starenja i pitanje međugeneracijske pravičnosti visoko na listi UN-ovih prioriteta
Odjel za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih naroda (DESA) je povodom 20. godišnjice Madridskog međunarodnog akcijskog plana o starenju stanovništva objavio globalni društveni izvještaj za 2023. godinu. Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN), populacija osoba u dobi iznad 65 godina utrostručit će se do 2050. godine i dosegnut će brojku od 1,6 milijardi odnosno 16% ukupnog broja ljudi. Starenje stanovništva globalni je ireverzibilni trend koji se pojavio zbog smanjenja stopa smrtnosti i produljenja životnog vijeka u gotovo svim državama svijeta, a ima ozbiljne društvene i gospodarske implikacije.
Pitanje međugeneracijske pravičnosti prepoznato je kao jedno od ključnih uoči svjetskih sastanaka na vrhu Ujedinjenih naroda o ciljevima održivog razvoja koji će se održati 2023. i budućnosti 2024. godine. Republika Hrvatska službeno je najavila svoj drugi, a Europska unija prvi zajednički dobrovoljni nacionalni pregled (VNR) o provedbi UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Dodatne zanimljivosti:
Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) stupila je na snagu 5. siječnja, a države članice Europske unije, uključujući Hrvatsku, dužne su je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 6. srpnja 2024. godine. Nova regulativa počinje se primjenjivati od 2025. i donosi veće zahtjeve u izvještavanju o održivosti za sve veći broj kompanija. Najveća promjena je u razini ozbiljnosti objava koje Direktiva traži, a uključuje obvezu izvještavanja o utjecajima na održivost koji proizlaze iz poslovnih modela, strateškom pristupu i uključenju donositelja odluka u upravljanje pitanjima održivosti te utjecaju vanjskih čimbenika kao što su klimatske promjene i ljudska prava na financijsku održivost organizacija. Do 30. lipnja ove godine očekuje se i usvajanje prvog seta za kompanije obveznih EU standarda za izvještavanje o održivosti (ESRS), a najnoviji nacrt standarda javno je dostupan od studenog prošle godine.
Svi pojedinci doprinose povećanju emisija stakleničkih plinova, ali ne na isti način. Top 10% globalnih zagađivača odgovorno je za gotovo polovicu svih emisija, a top 1% stvara više CO2 od donje polovice globalne populacije. Nalazi studije o klimatskoj nejednakosti pokazuju da je razlika između emisija bogatih i siromašnih unutar država sada veća od razlike u emisija između država. S obzirom na to da klimatske promjene značajno negativnije utječu na siromašnije, mjere za ublažavanje klimatskih promjena trebale bi biti usmjerene na one koji više zagađuju.
Tržište rada i gospodarstvo suočeni su s ozbiljnim izazovima u 2023., a stručnjaci s Harvardove poslovne škole prepoznali su osam trendova za "fokusirane lidere". Poslovne prilike "kriju se" u prilagodbi politika zapošljavanja, radnih uvjeta, odnosa sa zaposlenicima, upravljanja organizacijom i investicijskim trendovima.
Održivost je trenutno goruća tema u SAD-u, a zbog rastuće popularnosti ESG-a u javnosti su sve prisutniji i političari i komentatori koji kritiziraju održivost kao negativnu posljedicu woke kulture. Medijska grupacija GreenBiz koja već 16 godina objavljuje najave ključnih američkih trendova u zelenom poslovanju i ove godine je objavila svoju listu top deset trendova i razvoja koji će se naći pod nikad većim povećalom javnosti.
