Vremena u kojima su kompanije svoje negativne utjecaje prikrivale velikim isplatama su iza nas. Danas se kompanije treba, i mora, prozivati za kršenje ljudskih prava i sloboda što je imperativ svakog moralnog i etički uređenog društva.
Iako se nalazimo u vremenima u kojima se sve otvorenije govori o izazovima, ali i krizama u poslovnom sektoru u kontekstu ljudskih prava, brojne kompanije kao i društva nisu u potpunosti osviještene o tome koliko je još truda potrebno za smanjenje negativnih utjecaja. U 2021. godini, samo je unutar Europske unije više od 5,23 milijuna žena prijavilo da su doživjele neki oblik diskriminacije na poslu, od čega je najveći postotak rodne odnosno spolne diskriminacije i predrasuda prema ženama zabilježen u sektorima javne službe i obrane, financija, transporta, zdravstva i socijalnog rada.
Diljem Europe, gotovo 7,5 % stanovništva pati od kronične depresije odnosno 1 od 14 osoba pati od nekog oblika mentalne bolesti. S time da više od pola EU populacije, točnije 51 %, navodi da je stres ili neki oblik mentalne poteškoće povezan s njihovim radnim mjestom. Jeste li znali da se u Europi trošak mentalnih poteškoća (primjerice depresija ili burn-out) zbog posla procjenjuje na gotovo 617 milijardi eura godišnje?
Ovo su samo neki od brojnih primjera koji ukazuju na nužnost daljnje promjene i prilagodbe poslovnog sektora na vremena u kojima će se sve veći fokus stavljati na ljudski aspekt u pogledu sigurnosti i zdravlja zaposlenika, ali i raznolikosti i jednakosti prilika unutar radnog okruženja.
Ulagači i drugi dionici očekuju od kompanija da integriraju izvještavanje o ljudskim pravima u svoje politike, akcije, strategije i procjenu rizika. Oni koji još nisu svjesni svih novina, koje nam nosi i CSRD regulativa, nalaze se pred velikim izazovima za svoje poslovanje. Prvo, potrebno je donijeti odluku o načinu na koji će se nastaviti voditi poslovanje, a potom i ono najbitnije, pokazati spremnost za preuzimanjem odgovornosti za svoje negativne, na jednak način kao i na pozitivne, utjecaje koje poslovanje ima ili može imati na ljudska prava.
Cilj kompanije trebalo bi biti maksimiziranje dobra, a istovremeno smanjiti odnosno eliminirati njihove negativne učinke. Nažalost, cilj maksimiziranja profita obično prevladava, što znači da negativni učinci njihovih aktivnosti imaju tendenciju daleko nadmašiti one pozitivne.
Neizbježna globalizacija poslovnog sektora sve je više pozornosti usmjerila na horizontalnu, a ne samo na vertikalnu zaštitu, koja se odnosi na pojedince koji također dobivaju i zaštitu od nedržavnih aktera kao što su korporacije. Neravnoteža moći između kompanija i radnika, od kojih su brojni i pripadnici skupina u ranjivom položaju, često omogućuje poslovanju negativno djelovanje na zaštitu ljudskih prava, te dovodi do zlouporabe prava najslabijih i najugroženijih.
Dubinska analiza ljudskih prava, imperativ je svake društveno odgovorne kompanije
Indeks globalnih prava za 2022. pokazao je da je zlouporaba radničkih prava dosegla rekordne razine u 2022. u gotovo svim segmentima. Zašto kompanije i dalje zanemaruju ovaj aspekt svog poslovanja? Za većinu kompanija etika ljudskih prava nije dovoljna motivacija. Povećani profit i konkurentnost koji proizlaze iz njihovog poštivanja, definitivno jesu.
Izvor: Global Rights Index 2022.
Izvor: Global Rights Index 2022.
Lideri koji tvrde da ne postoji povezanost između poštivanja ljudskih prava i dugoročne poslovne stabilnosti, nisu ništa drugo nego antikni izložak u svijetu u kojem nove generacije redefiniraju poslovnu agendu i stvaraju nova pravila koja se temelje na jednakosti i inkluzivnosti. Gallupova studija je pokazala da kompanije s visoko angažiranim zaposlenicima u okolini koja ulaže u njihovo zadovoljstvo i sigurnost, ali i ljudska prava u cijelosti, postižu veću profitabilnost od onih kompanija koje to ne provode za čak 21 %.
Istovremeno, studija ukazuje i na smanjene troškova u kompanijama koje aktivno rade na unaprjeđenju ljudskih prava u svojoj okolini, smanjujući fluktuaciju zaposlenika, a samim time i troškove novih zapošljavanja. U prosjeku, kompanija može potrošiti i do $ 4,129 u procesu zapošljavanja novih talenata te oko $ 986 za uvesti ih u poslovanje kompanije. Zamislite koliko značajno možete smanjiti svoje troškove i fluktuaciju zaposlenika kontinuiranim unaprjeđivanjem ljudskih prava i raznolikosti unutar svoje organizacije.
Ekonomski dobici koji proizlaze iz brige za ljudska prava dodatna su korist, a ne primarni cilj. Kompanije moraju biti svjesne svoje odgovornosti. Poštivanje ljudskih prava u najboljem je interesu društva u cjelini. Tek kada društvo u cijelosti poštuje prava svakog pojedinca moguće je ostvariti napredak i prosperitet .
Krajnje je vrijeme je da kompanije napokon prihvate da korporativno poštivanje ljudskih prava pozitivno utječe na konkurentnost i dugoročnu stabilnost, unapređujući reputaciju, atraktivnost i profit te ono najbitnije – osigurava sigurno, zdravo, raznoliko i uključivo okruženje za sve zaposlenike. Kompanije koje ne žele ostaviti postojeći mindset poslovanja u prošlosti i prilagoditi se novim trendovima i potrebama društva, vrlo teško da će opstati kao relevantan ili uspješan akter u nikad zahtjevnijem poslovnom svijetu.
Sve više istraživanja pokazuje da poštivanje ljudskih prava povećava poslovnu konkurentnost i stoga daje konkurentsku prednost. Kompanije nisu odgovorne za sve svjetske probleme, niti imaju resurse da ih sve riješe. Međutim, ipak imaju određene odgovornosti prema društvu jer njihova društvena uloga raste. Dio njihove društvene odgovornosti je i poštivanje ljudskih prava koje često smatraju nepotrebnim teretom.
