Istraživanje i učenje sastavni su dio savjetničkog posla. U želji da s vama razmjenjujemo znanje, donosimo mjesečni pregled ESG sadržaja koji vam može pomoći da budete u tijeku s najnovijim razvojima u svijetu održivosti. Zajedno stvarajmo održiviju budućnost i bolje organizacije.
Europska unija usvojila niz regulativa za ispunjenje klimatskih ciljeva do 2030.
Europski parlament i Vijeće Europske unije odobrili su ključne regulative za provedbu klimatskog paketa „Spremni za 55 posto“ čiji je cilj smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. Reformom je doneseno i izmijenjeno pet regulativa, a ovo su najznačajnije promjene.
Sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS), temeljni alat EU-a za ograničenje i smanjenje industrijskih emisija stakleničkih plinova, doživjet će značajne promjene. Zrakoplovna i brodarska industrija bit će potpuno integrirane u sustav, sektori pokriveni ETS-om morat će smanjiti svoje emisije za 62 % do 2030. (u usporedbi s 2005.), a do 2034. postupno će se ukinuti besplatne emisijske jedinice za industriju.
Razriješeno je i jedno od najspornijih pitanja – uspostava novog, paralelnog tržišta emisijskim jedinicama ETS II, koje će od 2027. obuhvatiti emisije iz goriva za cestovni promet i grijanje zgrada poput benzina, dizela, lož ulja i plina. Iz aukcija emisijskih jedinica ETS II planira se prikupiti do 65 milijardi eura koje će činiti okosnicu 86,7 milijardi eura teškog Socijalnog fonda za klimatsku politiku (SCF) za pomoć ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza u prijelazu na obnovljive izvore energije.
Parlament i Vijeće su odobrili i uvođenje prvog ugljičnog prekograničnog poreza u svijetu. Svrha Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), koji će biti postupno uveden od 2026., je sprečavanje premještanja proizvodnje u zemlje izvan EU-a ili uvoza proizvoda s visokim emisijama, a obuhvaća proizvode sektora cementa, aluminija, gnojiva, proizvodnje električne energije, željeza i čelika. Osim dekarbonizacije EU industrije, ovaj mehanizam bi trebao potaknuti druge zemlje na povećanje svojih klimatskih ambicija.
Dodatne zanimljivosti:
Europska komisija objavila dugo odgađani i iščekivani prijedlog tehničkih kriterija i gospodarskih djelatnosti za preostala četiri okolišna cilja EU taksonomije: održivo korištenje i zaštitu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrolu onečišćenja te zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava. Osim popisa 35 prihvatljivih gospodarskih aktivnosti za navedene ciljeve, ovaj regulatorni paket uključuje izmjene i dopune dviju delegiranih uredbi i sedam dodataka, a značajno je i uvođenje 13 novih gospodarskih djelatnosti koje doprinose ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene. Odmah nakon završetka postupka javnog savjetovanja 3. svibnja, Platforma za održivo financiranje, stalna stručna skupina koja pomaže Komisiji u razvoju taksonomije objavila je svoje preporuke i dovela u pitanje primjenjivost i razinu ambicija predloženih mjera. Konačna verzija tekstova očekuje se u lipnju.
Bliži se dogovor o ambicioznoj Direktivi o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (CSDDD). Odbor Europskog parlamenta za pravna pitanja (JURI) dao je pozitivno mišljenje za Prijedlog direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje koja bi kompanije obvezala na dubinsko snimanje i izvještavanje o izravnim i neizravnim utjecajima na okoliš i ljudska prava duž lanca vrijednosti. Novost je usvajanje kompromisnih amandmana koji uključuju obveznu objavu klimatskih tranzicijskih planova usklađenih s Pariškim klimatskim sporazumom i zahtjevima Direktive o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), eksplicitne zahtjeve za provedbom klimatskog dubinskog snimanja i posebne zahtjeve o dubinskom snimanju za institucionalne ulagače. Usvajanje službene pozicije Europskog parlamenta očekuje se na plenarnoj sjednici 1. lipnja, a nakon toga slijede dogovori s Vijećem EU-a i Europskom komisijom.
Nova procjena Europske središnje banke (ESB) pokazala je da banke još uvijek nisu spremne odgovoriti svim regulatornim zahtjevima za objave informacija o ugljičnom otisku svojih aktivnosti i izloženosti klimatskim rizicima. Iako je većina banaka u 2022. značajno proširila opseg svojih okolišnih i klimatskih objava u odnosu na prethodnu godinu, kvaliteta informacija i dalje nije dovoljna da bi zadovoljila zahtjevne tehničke standarde o ESG rizicima (ITS) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) koji stupaju na snagu ove godine. ITS od banaka traži kvalitativne i kvantitativne informacije o tranzicijskim i fizičkim klimatskim rizicima, izloženosti imovine klimatskim hazardima, udjelu financiranih aktivnosti usklađenih s EU taksonomijom, objave o emisijama stakleničkih plinova s naglaskom na neizravne emisije opsega 3 i drugo. ESB je bankama dostavio pronađene nedostatke i ponudio primjere dobre prakse koji im mogu pomoći u usklađivanju s nadolazećim EBA izvještajnim standardima.
Španjolski elektroenergetski div Iberdrola do 2025. od 85 % svojih glavnih dobavljača očekuje poštivanje ESG kriterija. Iberdrola je jedna od rijetkih kompanija koja je UN-ove ciljeve održivog razvoja integrirala u svoju poslovnu strategiju, a zbog svojih naprednih praksi našla se na ljestvici kompanija najboljih u upravljanju klimatskim utjecajima i rizicima u dobavljačkom lancu koju objavljuje neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project (CDP). Već napredne prakse kojima svojih 20 000 globalnih dobavljača na različite načine potiče na održivo poslovanje odlučili su podignuti na još višu razinu – obvezivanjem da će do 2025. 85 % od njihovih 1000 najvećih dobavljača trebati dokazati poštivanje ESG kriterija koji uključuju doprinos ostvarenju Ciljeva održivog razvoja, upravljanje klimatskim rizicima, strategiju za primjenu kružne ekonomije, dubinsko snimanje ljudskih prava itd.
